U snažnoj vojnoj operaciji, Sjedinjene Američke Države izvele su napade na više iranskih lokacija za koje se veruje da su povezane sa razvojem nuklearnog programa. Ciljevi su bili postrojenja u blizini gradova Natanc i Isfahan, koji su već godinama pod nadzorom zapadnih obaveštajnih službi zbog sumnje da se u njima razvija nuklearno oružje.
Napad je usledio nakon ozbiljnog pogoršanja odnosa između Vašingtona i Teherana, koji su poslednjih meseci razmenjivali oštre pretnje i optužbe. Bela kuća je u zvaničnom saopštenju navela da je akcija sprovedena „u cilju očuvanja globalne bezbednosti i sprečavanja iranskog nuklearnog naoružanja“, naglasivši da je Iran prekršio više tačaka međunarodnog sporazuma o nuklearnom programu.
S druge strane, iranske vlasti su napade ocenile kao direktan čin agresije i upozorile da će uslediti odlučan odgovor. U Teheranu je sazvan hitan sastanak Saveta za nacionalnu bezbednost, a vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei poručio je da Iran neće ostati nem.
Napadi su odmah izazvali reakcije širom sveta. Rusija i Kina oštro su osudile vojnu intervenciju i pozvale na momentalnu deeskalaciju, dok su evropske zemlje izrazile zabrinutost zbog moguće destabilizacije celog regiona Bliskog istoka.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija pozvao je obe strane na uzdržanost i diplomatsko rešavanje konflikta, upozorivši da bi nastavak sukoba mogao imati dalekosežne posledice po međunarodni mir i stabilnost.
Pored vojnih i političkih posledica, stručnjaci upozoravaju da bi ovakvi napadi mogli dodatno zakomplikovati ionako napete energetske odnose, s obzirom na značaj Irana u snabdevanju naftom i gasom.
Situacija ostaje napeta, a naredni dani mogli bi biti ključni za budućnost iransko-američkih odnosa i dalji razvoj bezbednosne krize na Bliskom istoku.
/Kurir